Karmelski Red nastao je u Svetoj Zemlji na gori Karmelu gdje su se oko Ilijina izvora počeli okupljati ljudi željni radikalnijeg nasljedovanja Evanđelja koji su tamo dolazili većinom iz Europe. Tu je sagrađena i prva crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji tako da je Karmel od početka marijanski red; “Totus marianus est Carmelus” (Karmel je sav Marijin). Nakon križarskih vojni i progona od strane Arapa Karmel se preselio u Europu gdje je bio jedan od mnogih tzv. prosjačkih redova te mu je prijetilo ukidanje. Godine 1251. ukazala se Gospa tadašnjem poglavaru Reda i dala mu škapular kao znak njezine zaštite i obećanje da Red neće biti ukinut.
Budući da se s vremenom karizma reda i strogost dosta ublažila, u 16. stoljeću sv. Terezija Avilska zajedno sa sv. Ivanom od Križa obnavlja Karmelski Red vraćajući se na korijene u želji za radikalnijim nasljedovanjem Gospodina u šutnji i odvojenosti od svijeta kao putu preobražajnog sjedinjenja. Tako nastaje Bosonogi Karmel gdje riječ bosonogi simbolizira potpunu odvojenost od svijeta te nutarnje i vanjsko siromaštvo.
Danas u svijetu ima oko 10 tisuća bosonogih karmelićanki u oko 900 samostana i čine najbrojniji klauzurni red u katoličkoj Crkvi. Bosonogih karmelićana ima oko 4 tisuće.
Karmelićanke u Hrvatsku dolaze na poziv bl. Alojzija kard. Stepinca 24.svibnja1939. godine, a Karmel je kanonski utemeljen na Badnjak iste godine u Brezovici. Trenutno u Hrvatskoj imamo 4 samostana u kojima živi i moli oko 80 sestara.
