Svetkovina Gospe Karmelske svečano je proslavljena u nedjelju 16. srpnja 2023. u Samostanu Kraljice Karmela u zagrebačkoj Brezovici.
Štovatelji Karmelske Gospe, članovi Škapularske bratovštine, te braća i sestre karmelićani svečano su proslavili svetkovinu slavljem četiriju misa. Središnje slavlje predslavio je o. Slavko Slišković, ministar Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije. Suslavili su kanonik preč. Stjepan Bradica i domaći župnik preč. Zvonko Vuković, a posluživao je trajni đakon Željko Kovačević.
Na početku slavlja, župnik Vuković pozdravio je oca provincijala i sve prisutne, te se prisjetio duhovne povezanosti otaca dominikanaca s Karmelom gotovo od njegovih temelja pa do današnjeg dana i zaželio mu dobrodošlicu.
Misao vodilja fr. Slavkove homilije bila je Marijina majčinska zaštita u Isusovom i našem životu. Tako je rekao da je sveta gora Karmel slika Djevice Marije jer se u njezinoj osobi uprisutnio sam Bog, postao najbliži ljudima te ne umanjivši njezinu ljupkost učinio ju znakom plodnosti njegove milosti.
„Mi smo danas ovdje jer i sami težimo usponu na brdo Karmel, želimo se približiti Bogu. A taj put nam ne može nitko drugi tako lijepo predstaviti i na njemu nas pratiti kao Blažena Djevica Marija. Ona nam pruža i svoju majčinsku zaštitu koja je simbolično predstavljena u škapularu“, rekao je.
Zatim je pojasnio da je smisao blagdana Gospe Karmelske da u vjernici u njoj prepoznaju, časte i mole svoju zaštitnicu jer im nitko ne može biti bolja zaštitnica od Majke kojoj je sam Bog povjerio svoga Jedinorođenoga Sina.
„Dolazeći danas na ovo misno slavlje mi želimo obnoviti i učvrstiti našu vjeru u moć njezine majčinske zaštite. Stoga ćemo se sjetiti njezina života kako nam ga opisuju sveta evanđelja i razmatrati o trenutcima u kojima se ona pokazala zaštitnicom“, naglasio je o. Slišković.
Marija nije dopustila da Riječ Božja padne na neplodno tlo, nego je po njoj Riječ Tijelom postala. Također, ona je to tijelo, malenog Isusa, štitila u jaslicama. I nas u našim životnim nevoljama, nesigurnostima i neprihvaćanju štiti i brine se za nas – ustvrdio je.
Nadalje je razmotrio nekoliko primjera iz Isusovog života kada se Marija pokazala istinskom zaštitnicom. Tako je među ostalim naveo biblijska zbivanja koja o tomu govore od samog Isusova rođenja, pa do njegove smrti. Kad se Isus izgubio na hodočašću u Jeruzalemu, tri dana ga je zabrinuta tražila s Josipom. Nerijetko se i mi izgubimo na mnogim područjima: duhovnom, fizičkom, moralnom, a Marija nas poziva da slobodno svoju izgubljenost stavimo pred nju i molimo ju da nam pomogne – primijetio je.
Isto tako, spomenuo je da je Marija bila uz Isusa na njegovom križnom putu, dok su ga drugi izrugivali, pogrđivali, Marija mu je pružila majčinsku potporu. Time Marija i nama poručuje da nas ne ostavlja same u trenutcima napuštenosti, padovima i težini križeva – rekao je propovjednik.
Pa i kad mrtvo tijelo Isusovo skidaju s križa i polažu ga Majci Mariji u krilo, znak je da je Marija prisutna i onda kada nam više nitko ne može pomoći – dodao je.
„U ovih nekoliko primjera vidjeli smo kako je Marija doista prava nebeska Zaštitnica. Nema onoga što nije proživjela i što ne razumije… Zato nema nevolje u kojoj se ne smijemo njoj obratiti i pomoć zamoliti, ni trenutka u kojemu bi nas ona napustila“, istaknuo je fr. Slavko.
Propovijed je zaključio pozivom vjernicima da se stave pod Marijinu zaštitu moleći zajedno s njima osamnaeststoljetnu molitvu Majci Božjoj „Pod obranu se Tvoju utječemo“.
Pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor svete Cecilije iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, pod dirigentskom palicom orguljaša dr. sc. Branka Pucekovića.
Proštenje Gospe Karmelske otvorio je o. Zlatko Pletikosić, OCD, jutarnjom misom. U homiliji se osvrnuo na smisao hodočašća i na hodočasnike koji se u svome duhovnome životu nastoje susresti s Bogom i penjati se na brdo svoje nutrine da bi bolje vidjeli svijet i život u sebi. Pjevanje su predvodile sestre karmelićanke, pod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić.
Vikar Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini vlč. Domagoj Koružnjak predslavio je hodočasničku zavjetnu misu svojih župljana. U homiliji je vjernicima približio odnos Blažene Djevice Marije i Ivana, ljubljenog učenika, želeći ih potaknuti na dublju povezanost s Isusovom Majkom i na potpuno predanje njoj po primjeru bl. Miroslava Bulešića. Pjevanje je predvodio crkveni zbor sv. Vida iz Mraclina, pod ravnanjem prof. Antuna Kotteka.
Proštenje Gospe Karmelske završilo je s večernjom misom koju je predslavio župnik u Brdovcu vlč. Danijel Hačko. Pjevanje su predvodile sestre karmelićanke. Za homiliju se nadahnuo na proroku Iliji i na njegovoj borbi za čistu i pravu vjeru u Izraelu. Jednako tako, govorio je o Djevici Mariji koja je vjerovala Božjoj riječi i donijela svijetu Spasitelja, Krista Isusa, kao oblak koji je donio spasonosnu kišu u Ilijino doba.
U danima trodnevnice i na samom proštenju Karmelske Gospe, sakrament pomirenja dijelilo je nekoliko svećenika kao i oblačilo vjernike u Gospin škapular.
Preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, predslavio je uočnicu Gospe Karmelske u subotu 15. srpnja 2023. u brezovičkom Karmelu.
Karmelskim duhom satkanu homiliju započeo je tumačeći da sama riječ „karmel“ znači plodnu vrtnu zemlju, znak Božje prisutnosti i plodnosti koju njegova milost donosi, te ujedno predstavlja sliku Djevice Marije koja je osjenjena Duhom Svetim postala mjestom Božje prisutnosti i blagoslovom svima koji „žeđaju za Bogom živim i pravim“.
Zatim je vjernike izbliza upoznao s poviješću Karmelskog reda koji je nastao u 12. stoljeću u Palestini, na gori Karmelu gdje su se okupili pobožni muževi kako bi u molitvi i pokori služili dragom Bogu i stavili se pod zaštitu Blažene Djevice Marije. Oni su se prozvali „Braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela“. Blagdan Gospe Karmelske proglašen za cijelu Crkvu 1726. godine zaslugom pape Benedikta XIII.
Propovjednik je nastavio pitanjem: „U čemu je, zapravo, posebnost ovoga Reda i karmelske duhovnosti? Odmah odgovaramo – u nasljedovanju Krista poput Marije koja je bila ne samo njegova majka, već savršena Isusova učenica. Ona nas uči kako živjeti, slušati i razmatrati Božju riječ (Lk 2,51); kako biti blizak i solidaran s bližnjima koji su u potrebi i nevolji (Lk 1, 39-45); kako biti ustrajan u molitvi i u zajedništvu s braćom i sestrama (Dj 1, 14)… Karmelska duhovnost i nakon osam i pol stoljeća pruža ideal duhovne obitelji intimnog prijateljstva s Bogom po žrtvi i molitvi, kako nam pokazuju divni primjeri karmelskih svetaca i svetica koje je Crkva uzdigla na čast oltara. Neka ova i slične inicijative budu prigoda i našim djevojkama koje razmišljaju o duhovnom zvanju da izbliza upoznaju karmelsku duhovnost svete Terezije Velike, koja, kako tvrde neki spisatelji, ‘predstavlja vrhunac kršćanske duhovnosti svih vremena.’“
Pri kraju homilije preč. Pavlaković se obratio Majci Božjoj. Preporučio joj je naše očeve i majke, kao i vjeru u hrvatskome narodu, njegovu sadašnjost i budućnost, te završio riječima: „S takvom odanošću i povjerenjem sutra svetkujmo Gospu Karmelsku koja je nazočna na ovom svetom mjestu 84 godine. Naš je blaženik Alojzije na ovome mjestu ‘otkrio ljepotu Marijine blizine’ te pozvao sestre karmelićanke da ovdje ostvare mjesto kontemplacije i molitve… I mi, okupljeni večeras oko njezine slike, usrdno joj se obraćamo, molimo i pjevamo: ‘Hrvat za križ bojak bije sveti: vodio ga ljiljan barjak Tvoj. Ti nad nama plašt razastri bijeli; brani Gospo, brani i nadalje narod svoj!’ Tako je bilo jučer i tijekom prošloga stoljeća. Tako neka bude danas i sutra, i u sve vijeke vjekova. Amen!“
Trodnevna duhovna priprava za svetkovinu Gospe Karmelske završila je svečanim blagoslovom i pjesmom „Slavna Gospo od Karmela“, te primanjem novih članova u Karmelsku bratovštinu.
U petak 14. srpnja 2023. ovogodišnji mladomisnik p. Karlo Mario Petrović, CPPS, misnim je slavljem uveo štovatelje Gospe Karmelske u drugi dan trodnevne priprave za njezinu svetkovinu u Karmelu u Brezovici.
U svojoj homiliji p. Karlo Mario osvrnuo se na Božju ljubav prema čovjeku koja se očitovala već na prvim stranicama Biblije. Bog je nakon pada Adame i Eve htio zaštititi čovjeka. Bog daje čovjeku duhovnu opremu koju bi svaki kršćanin trebao imati na sebi u borbi protiv neprijatelja Sotone i sila zla. Istaknuo je da se glavna bitka vodi u mislima, a misli se začinju u srcu. Poradi toga svaki kršćanin treba obući, prema sv. Pavlu, kacigu spasenja, oklop pravednosti, pojas istine, obuću spremnosti, štit vjere i mač Duha, to jest Riječ Božju.
Propovjednik je rastumačio smisao svakog pojedinog oružja, te je spomenuo i to da je smisao kacige spasenja buditi svijest i uvjerenje da smo spašeni i da je Isus Krist iz ljubavi prema nama prolio svoju predragocjenu Krv i da ta svijest treba živjeti u našim srcima. Također je pozvao vjernike na život u istini i na hod u obući spremnosti.
„U našim kušnjama i trpljenjima naša se vjera jača… Iza svake bitke je nova bitka, ali svakom dobivenom bitkom smo jednu stepenicu bliže raju… Zato trebamo znati i poznavati Riječ Božju da se možemo suprotstaviti đavlu“, naglasio je.
Pjesmom „Ave Maria“ Vinka Glasnovića završilo je misno slavlje, a nakon svete mise p. Petrović obukao je vjernike u Gospin škapular i ohrabrio ih na nasljedovanje njezinih kreposti.
Rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca mons. Antun Sente predvodio je u četvrtak 13. srpnja 2023., na blagdan Majke Božje Bistričke, prvi dan trodnevne duhovne obnove za svetkovinu Gospe Karmelske u njenom svetištu u Brezovici.
U homiliji je mons. Sente povukao poveznicu između Nacionalnog svetišta sv. Josipa i Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. Naime, spomenuo je biskupa Martina Borkovića koji je 1684. godine poslao jednog svog kanonika u bistrički kraj da pronađe zazidani kip Majke Božje Bistričke. Kada je pronađen kip, postavio ga je na bistrički oltar. Isto tako, 1687. godine pokrenuo je sinodu na kojoj je predložio da se sv. Josipa izabere za zaštitnika Hrvatskog kraljevstva, što je potvrđeno jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora.
U nastavku homilije mons. Sente je rekao da su svi zagrebački biskupi posebno promicali pobožnost prema Majci Božjoj, a istovremeno i pobožnost prema sv. Josipu. Među njima je istaknuo bl. Alojzija Stepinca. „Stoga danas dok častimo Majku Božju Bistričku, želimo razmišljati i o sv. Josipu i vidjeti kako to jako dobro ide zajedno“, rekao je.
Starozavjetni Josip bio je prodan od svoje braće u Egipat i spasio ih je u vrijeme gladi. Doživio je nepravdu od svoje braće i nije im se osvetio, već im je pomogao u nevolji. U svom križu ne vidi povod za osvetu, već Božji plan koji se trebao dogoditi da bi njegov narod ostao na životu. Poput starozavjetnog Josipa, novozavjetni Josip uviđa da je njegova zadaća dar od Boga. Josip je sačuvao dostojanstvo Blažene Djevice Marije. Marija vrši svoju ulogu majke koja primjećuje potrebu svoje djece. O tome nam govori svadba u Kani Galilejskoj, na kojoj je Isus učinio svoje prvo čudo po Marijinom posredovanju.
Na kraju homilije propovjednik je poručio: „Molimo za naše obitelji da poput sv. Obitelji budemo ujedinjeni i tako očuvamo naše obitelji. Josip i Marija su bili uvijek zajedno u svakoj teškoći, pa i onda kada su izgubili i tražili Isusa. Tako i mi, ostanimo zajedno kada trebamo čuvati dostojanstvo nekog člana obitelji sa sviješću da je Bog s nama i da nas ne napušta i ne ostavlja“, zaključio je mons. Sente.
Misno slavlje uveličale su svojim skladnim pjevanjem čuvarice svetišta, a vjernici su preporučili svoje nakane Majci Božjoj Karmelskoj i stavili se pod njezinu zaštitu pristupajući sakramentu Pomirenja i primajući Gospin škapular.