Zagrebački pomoćni biskup, msgr. Vlado Razum, predslavio je u četvrtak, 16. srpnja 2026., središnje misno slavlje na svetkovinu Gospe Karmelske u Stepinčevom Karmelu u Brezovici. Uz njega su suslavili oko dvadeset svećenika. Između ostalog tu su bili: Mr. Mijo Matošević, vlč. Vjekoslav Pavlović, msgr. Zvonimir Sekelj, preč. Dubravko Škrlin Hren, vlč. Krunoslav Kolar, preč. Željko Nestić, vlč. Andrija Miličević, preč. Josip Horvat, vlč. Ivan Vragović, vlč. Josip Vragović, vlč. Vjekoslav Meštrić, vlč. Ivica Zlodi, don Stjepan Bolkovac, vlč. Josip Đurin, vlč. Tomislav Šagud, vlč. Marijo Brezak i vlč. Domagoj Koružnjak.
Na početku misnog slavlja Oca Biskupa i sve prisutne pozdravio je preč. Dubravko Škrlin Hren, domaći župnik i dekan. Na poseban način pozdravio je sve hodočasnike iz Siska i iz sv. Martina pod Okićem, te dvojicu ovogodišnjih zlatomisnika mr. Miju Matoševića i vlč. Vjekoslava Pavlovića. Zatim je potaknuo sve prisutne vjernike i hodočasnike da svi zajedno u molitvi budu jedno srce i jedna duša oko nebeske Majke i pozvao Oca Biskupa da nas povede u misno slavlje.
Msgr. Razum se u uvodnim mislima osvrnuo na značenje brda Karmel kao plodne vrtne zemlje, ali i kao brda koje označuje Djevicu Mariju koja je posvema pripadala Bogu. Marija, osjenjena Duhom Svetim, postala je živi i vidljivi znak Božje prisutnosti koja snažno djeluje po njoj koja je do kraja povjerovala. Svojom majčinskom brižljivošću posebno brine o onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću.
Također spomenuo je da Gospu Karmelsku rado zovemo i Gospom od Škapulara. Taj sveti znak koji nam je darovala postaje znakom njezine blizine i zaštite prema onima koji ga nose i rado joj se utječu. Isto je tako naglasio da Gospa Karmelska usmjerava naše živote prema Kristu, da je svako Marijino svetište duboko kristocentrično.
Prvo čitanje pročitao je Luka Balaško, drugo čitanje sjemeništarac Ivan Mrkonjić, molitvu vjernika Gabrijel Mrkonjić, dok je Evanđelje svečano otpjevao preč. Željko Nestić.
Misao vodilja nadahnute homilije bila je Uspon na goru Karmel sv. Ivana od Križa, mistika i crkvenog naučitelja. Tako je između ostalog spomenuo da je prije svega potrebno odlučno napuštanje života širokog puta koji je vođen udovoljavanju tjelesnim nagnućima požudnog i poročnog života koji vodi u smrt. Usponom na goru Karmel prihvaćamo izazov uskog i strmog puta koji vodi u život. Prihvaćajući izazove „tijesnog puta“ otvaramo se asketskom životu koji prihvaća izazove unutarnjeg pročišćenja i napuštanja požudnog i poročnog života. Odlučno se otvaramo milosnom gibanju koji prosvjetljuje i vodi putem duhovnog rasta, misli su Oca Biskupa.
Potom je istaknuo da bi do toga došlo da je potrebno stvarati ozračje mira i tišine. Isto tako spomenuo je da brda označuju sveta mjesta susreta sa živim Bogom. Želimo li istinski rast u duhovnosti, potrebni su nam uzori, susresti se s osobama duhovnog autoriteta. Među njima je i prorok Ilija. Za njega je ovo brdo vezano uz odlučni boj s krivoboštvom i pozivom narodu da obnovi svoju vjernost savezu i živi po Božjim zapovijedima, misli su propovjednika.
Također, spomenuo se i Šimuna Stocka i drugova koji su krenuli putem Ilije u srednjem vijeku i otvorili se milosnom rastu i iskustvu sa živim Bogom te su se tako počeli rađati obrisi karmelske duhovnosti koja je iznjedrila mnoge svetačke likove poput: Terezije Avilske, Ivana od Križa, Male Terezije, a po njima nam je darovana divna škola karmelske duhovnosti koja potiče put istinskog pročišćenja od svjetovnog i požudnog života.
„Ići putem savršenstva, putem svetosti života, znači Krista staviti u središte svoga života,“ posvjedočio je Otac Biskup.
Potom je spomenuo da duhovni rast nije plod samo naših ljudskih napora, već je to život koji se živi u otvorenosti djelovanju Duha Svetoga. „Mi ne možemo osvojiti nebo, ali možemo biti osvojeni nebom koje silazi na zemlju. Na tom putu potrebni su nam uzori duhovnosti koji nas prate i pomažu u rastu vlastite duhovnosti i svjedočenja vjere. Uz mnoštvo svetaca, Marija, naša nebeska Majka, darovana nam je za Majku od samoga Gospodina. Ona je naša vjerna pratiteljica i suputnica. Prati nas u svim trenutcima naše vjere. Zato danas ovu svetkovinu slavimo kao marijansku svetkovinu – slavimo je kao Gospu od brda Karmela. Oni koji su prihvatili izazov uspona i spremnosti da se posvema posvete i pripadaju Kristu, svjedoče da je bez Marije ovaj podhvat nemoguća misija. Marija koja se posvema posvetila i predala, najveći je uzor i nadahnuće, ali i pomoć na putu duhovnog rasta,“ rekao je.
Isto tako osvrnuo se i na poticaj koji primamo od Marije, a taj je poziv na uključenost u život Crkve. Karmelska duhovnost u svojoj je biti duboko kontemplativna, ali i eklezijalna i univerzalna.
„Ova divna oaza Karmela u Brezovici nama je znak. Ovo je naša gora Karmel koja poziva na živi susret s Bogom i na istinski rast u vjeri. Oblačak koji se pojavljuje na obzorju ima svoju duboku znakovitost. Naznačuje put duhovskog gibanja i rasta. Od malog oblačka razvija se oblak koji stvara vihor koji rađa kišom koja natapa zemlju i budi život. Pokazuje postupnost duhovnog rasta pojedinca i zajednica koje svojom životnošću obogaćuju život Crkve i doprinose obnavljanju lica zemlje. Koja se snaga krije u nama i koje se dobro može razvijati po nama pokazuje se u Mariji i mnoštvu svetih koji su se uspinjali prožeti Kristom. Molimo danas našu nebesku Majku da nas svojom blizinom prati kako bismo uvijek ostali vjerni Kristovi učenici i njegovi vjerni svjedoci u svijetu,“ zaključio je.
Misno slavlje animirale su čuvarice svetišta svojim lijepim pjevanjem pod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić, OCD, a uz orguljsku pratnju s. M. Kristine Jadanić, OCD. Misno slavlje završilo je svečanim biskupskim blagoslovom i Gospinom pjesmom.
Popodnevnu sv. Misu predvodio je preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, a uz njega su suslavili: trajni đakon Željko Kovačević, te sjemeništarac Ivan Mrkonjić i brat mu Gabrijel, zatim Luka Balaško i ministranti.
U uvodnim mislima predslavitelj se obratio prisutnima i čestitao im je svetkovinu Gospe Karmelske. Tako je između ostalog rekao i to da je kršćanska svetost odraz Božjega otajstva u životu čovjeka i da taj odraz ima u Blaženoj Djevici Mariji čudesnu snagu. A jednako tako i u riječima na koje su se vjernici odazvali da bi ispunili čežnju svoga srca na ovome mjestu gdje se spaja nebo i zemlja.
U zapaženoj homiliji rektor se osvrnuo na predaju Reda koja govori o sv. Šimunu Stocku, tadašnjem generalu Karmelskog reda, koji se obratio za pomoć i zaštitu Blaženoj Djevici Mariji, za svoje redovnike, koji su bili napadani i uznemirivani. Štoviše, on ju je zamolio da mu dade neki znak svoje zaštite i pomoći. Marija je uslišala njegovu molitvu i dala mu je škapular, znak spasenja, obrane u nevoljama, jamstvo mira i vječnoga saveza s Majkom Božjom.
Govoreći o ljepoti brda Karmela na kojem boravi prorok Ilija, a o čemu govori prvo čitanje iz prve Knjige o Kraljevima, mnogi tumači Svetog pisma prepoznaju u tom malenom oblačku proročki navještaj Blažene Djevice Marije koja donosi svijetu Spasitelja. Marija je tako prepoznata kao ona koja donosi dažd Krista koji pobjeđuje sušu u svijetu prouzrokovanu grijehom.
U nastavku homilije propovjednik je spomenuo Blaženu Djevicu Mariju koja nas uči moliti, a to znači neprestalno biti s Bogom.
Taj put molitve nije lagan, a Majka nam je primjer vjernosti Bogu. Podržani primjerom naše nebeske Majke moći ćemo ostvariti misiju na koju smo pozvani, poput proroka Ilije, biti proroci svoga vremena. „A biti prorok znači prije svega osluškivati svakodnevno Božji glas, raznati ga u buci današnjice, čuti ga i provesti u konkretno svjedočanstvo života. Kako bismo dosegli uspone na duhovne vrhunce kojima stremimo potrebna je žrtva, potrebna je dobra volja, ali iznad svega potrebno je poučljivo srce i ustrajnost u osluškivanju Božje riječi koja poput svjetla obasjava naš put,“ naglasio je.
Govoreći o ulomku iz poslanice Galaćanima istaknuo je da sv. Pavao progovara o Mariji kao ženi, a tumači Svetog pisma vide Pavlovu želju kao autora Poslanice da istakne kako je Isus i pravi čovjek, a ne samo Bog, daleki i nepristupačana, nego se po svojoj ljudskosti izjednačio s nama.
Osvrnuvši se na Evanđelje svetkovine, prečasni Pavlaković je između ostalog posvjedočio da je Isus ljubljenom učeniku povjerio svoju Majku, a po njemu i svima nama. Pozvao je prisutne da na trenutak promeditiraju taj događaj na Golgoti gdje Isus trpi i umire, a ljudi oko njega kako se ponašaju i tko mari za Isusa.
Na kraju misnog slavlja zahvalio se sestrama karmelićankama na njihovom udjelu u njegovom svećeničkom pozivu, te spomenuo da je na svoj način i bl. Alojzije Stepinac živio karmelsku klauzuru u zatvoru u Lepoglavi i u sužanjstvu u Krašiću. Bl. Alojzija Stepinca nazvao je kompasom za Crkvu sv. Ivan Pavao II., osobito za naš hrvatski narod, te je u tom kontekstu naglasio da je igla njegova kompasa ugođena prema Kristu koji privlači, a u toj je privlačnosti Blažena Djevica Marija. Potaknuo je sve prisutne da usklade svoje kompase s Majkom Božjom, Kraljicom Karmela i bl. Alojzijem Stepincem, te završio propovijed molitvom sv. pape Pavla VI. Majci i Kraljici Karmela.
Velečasni Andrija Miličević zahvalio je dragome Bogu na današnjem lijepom i bogatom danu, kao i preč. Pavlakoviću koji je predvodio misno slavlje i razlomio Riječ Božju štovateljima i hodočasnicima Karmelske Gospe, te izrazio želju za ponovnim susretom u svetištu Majke Božje Karmelske.
Sestre karmelićanke animirale su pjevanjem misno slavlje pod ravnanjem i orguljskom pratnjom s. M. Bonite Kovačič, OCD, a hodočasnici su tijekom cijeloga dana imali priliku za sv. Ispovijed i primanje Gospina škapulara.
Proštenje Gospe Karmelske bit će u Stepinčevom Karmelu u nedjelju 19. srpnja kada će se slaviti sv. Mise u 7, 9, 11 i 17 sati.
